Kako napraviti Likert skalu: kompletni vodič za istraživače

# Kako napraviti Likert skalu: kompletni vodič za istraživače

Zamislite da pitate studenta: "Koliko se slažeš sa tvrdnjom da je online nastava kvalitetna?" Student kaže: "Pa... donekle se slažem." Vi to zapišete kao 4 od 5. Ali šta ta četvorka zaista znači? Kako ste došli do tog broja? I da li je vaša skala uopšte dobro konstruisana?

Likert skala je vjerovatno najčešće korišćeni instrument u društvenim naukama. I upravo zato što je toliko rasprostranjena, mnogi istraživači je koriste na autopilotu, bez razmišljanja o tome da li su je pravilno napravili. Hajde da to promijenimo.

Ko je uopšte Likert i šta je on izmislio?

Rensis Likert (čita se "LIK-ert", ne "Laj-kert") bio je američki psiholog koji je 1932. godine u svojoj doktorskoj disertaciji na Univerzitetu Columbia predstavio novu tehniku mjerenja stavova. Umjesto dotadašnjih Thurstone skala koje su zahtijevale složen postupak kalibrisanja, Likert je predložio jednostavnu ideju: ponudite ispitaniku tvrdnju i tražite da označi stepen slaganja na numeričkoj skali.

Ova jednostavnost je razlog zašto se Likert skala koristi već skoro 100 godina. Ali ta ista jednostavnost ponekad zavodi istraživače da preskače važne korake u konstrukciji.

Likert stavka vs. Likert skala: razlika koja se često previđa

Ovo je ključna distinkcija koju oko 90% studenata na metodologiji ne pravi jasno.

Likert stavka je jedna tvrdnja sa pridruženom skalom odgovora. Na primjer:

"Online nastava je jednako kvalitetna kao nastava uživo."

1 - Uopšte se ne slažem | 2 - Ne slažem se | 3 - Niti se slažem, niti se ne slažem | 4 - Slažem se | 5 - U potpunosti se slažem

Likert skala je skup od više stavki koje zajedno mjere jedan konstrukt. Tek kad kombinujete odgovore na više stavki (obično 4-10), dobijate pouzdanu mjeru nekog stava ili osobine.

Zašto je ovo važno? Jedna stavka ima nisku pouzdanost. Ako pitate samo jedno pitanje o stavu prema online nastavi, ne možete znati da li ste zahvatili pravi stav ili samo trenutno raspoloženje. Više stavki daje stabilniji rezultat, a pouzdanost te kombinacije možete provjeriti pomoću Cronbach alpha koeficijenta.

Koliko tačaka na skali: 5, 7 ili nešto drugo?

Ovo pitanje generiše beskrajne debate na metodološkim konferencijama. Evo šta kažu podaci:

Skala sa 5 tačaka

Najpopularnija opcija. Dovoljno je diferencirana da uhvati varijabilitet u odgovorima, a dovoljno jednostavna da ispitanici ne gube vrijeme razmišljajući o razlici između tačke 6 i tačke 7.

Prednosti: brza za popunjavanje, intuitivna, široko prihvaćena u literaturi.

Mane: može imati smanjen varijabilitet, posebno ako ispitanici izbjegavaju krajnje tačke.

Skala sa 7 tačaka

Daje veći varijabilitet i nešto bolju osjetljivost. Istraživanja pokazuju da skale sa 7 tačaka mogu imati bolje psihometrijske karakteristike od skala sa 5 tačaka.

Prednosti: veća preciznost, bolji varijabilitet.

Mane: verbalno označavanje svih 7 tačaka može biti izazov na srpskom jeziku.

Paran ili neparan broj tačaka?

Neparan broj (5, 7) ima srednju tačku ("Niti se slažem, niti se ne slažem"). Paran broj (4, 6) primorava ispitanike da se "opredijele" jer nema neutralne opcije.

Argumenti za srednju tačku:

• •Ispitanik zaista može biti neutralan i treba mu to dopustiti
• •Bez srednje tačke, forsiranje izbora može dovesti do nasumičnih odgovora
• •Većina metodološke literature preporučuje neparnu skalu

Argumenti protiv srednje tačke:

• •Neki ispitanici biraju sredinu "iz lijenosti" ili da izbjegnu odgovor
• •U kulturama gdje je izbjegavanje konfrontacije norma, srednja tačka može biti prekomjerno zastupljena

Za većinu istraživanja u psihologiji i sociologiji, skala sa 5 ili 7 tačaka sa srednjom tačkom je standardni i bezbjedni izbor.

Kako formulisati stavke

Formulisanje stavki je zanat koji se uči iskustvom, ali postoji nekoliko pravila koja odmah poboljšavaju kvalitet.

Koristite kombinaciju pozitivnih i negativnih stavki

Ako su sve stavke formulisane pozitivno, ispitanik može upasti u "odgovaranje na autopilotu" i sve označiti sa 4 ili 5. Negativne stavke (obrnuto kodirane) prekidaju ovaj obrazac.

Pozitivna stavka: "Vještačka inteligencija može unaprijediti kvalitet nastave."

Negativna stavka: "Upotreba vještačke inteligencije u nastavi predstavlja prijetnju kvalitetu obrazovanja."

Izbjegavajte dvostruke negacije

Tvrdnja "Ne slažem se da AI ne može biti koristan" je kognitivni lavirint. Ispitanik mora da procesira dva "ne" i da izabere stepen slaganja. To je recept za nasumične odgovore.

Jedna ideja po stavci

Loše: "AI je koristan za nastavu i istraživanje."

Dobro: "AI je koristan za nastavu." (posebna stavka za istraživanje)

Ako stavka sadrži "i", vjerovatno mjerite dva konstrukta odjednom.

Izbjegavajte univerzalne kvantifikatore

"AI je uvijek koristan" ili "AI nikad ne griješi" su ekstremne tvrdnje sa kojima se gotovo niko neće složiti. One ne diskriminišu između ispitanika.

Verbalne oznake na srpskom jeziku

Jedan od izazova na srpskom je naći prirodne formulacije za svaku tačku skale. Evo provjerenih opcija:

Skala slaganja (5 tačaka)

Skala učestalosti (5 tačaka)

Skala zadovoljstva (5 tačaka)

Skala slaganja (7 tačaka)

Važno je da sve tačke budu verbalno označene. Skale koje imaju oznake samo na krajnjim tačkama ("1 = Uopšte se ne slažem ... 5 = U potpunosti se slažem") proizvode veći šum u odgovorima jer ispitanik mora sam da interpretira šta znače brojevi između.

Kompletan primjer: Skala stavova prema AI u obrazovanju

Zamislite da pravite istraživanje o tome kako studenti psihologije gledaju na upotrebu vještačke inteligencije u visokoškolskoj nastavi. Vaša Likert skala mogla bi da izgleda ovako:

Naziv skale: Skala stavova prema primjeni AI u obrazovanju (SSPAO)

Instrukcija: Molimo vas da za svaku tvrdnju označite u kojoj mjeri se sa njom slažete, koristeći skalu od 1 (Uopšte se ne slažem) do 5 (U potpunosti se slažem).

Negativne stavke (2, 4, 6, 8) se obrnuto kodiraju prije sabiranja: odgovor 1 postaje 5, odgovor 2 postaje 4, itd. Ukupan skor se dobija sabiranjem svih 8 stavki, sa rasponom od 8 (izrazito negativan stav) do 40 (izrazito pozitivan stav).

Nakon prikupljanja podataka, prvi korak je provjera interne konzistentnosti skale. Cronbach alfa iznad 0.70 se smatra prihvatljivim za istraživačke svrhe.

Najčešća greška: Likert stavka kao intervalna varijabla

Ovo je polje minskih polja u statistici društvenih nauka. Pitanje je: da li je odgovor na Likert stavku ordinalna ili intervalna varijabla?

Ordinalni argument: Razlika između "Ne slažem se" (2) i "Niti se slažem, niti se ne slažem" (3) ne mora biti ista kao razlika između "Slažem se" (4) i "U potpunosti se slažem" (5). Brojevi su samo oznake za rangove.

Intervalni argument: Kada saberete više stavki u jednu skalu (tj. napravite kompozitni skor), distribucija tog skora se ponaša dovoljno kontinuirano da opravda upotrebu parametarskih testova.

Praktično rješenje koje preporučuje većina savremenih metodologa:

• •Pojedinačna Likert stavka = ordinalni podatak. Koristite neparametarske testove ili frekvencije.
• •Likert skala (kompozitni skor od više stavki) = može se tretirati kao intervalni podatak. Koristite parametarske testove (t-test, ANOVA, korelaciju).

Greška koju studenti prave: izvode Pearsonovu korelaciju između dvije pojedinačne stavke sa 5 tačaka. To nema smisla jer 5 diskretnih vrijednosti ne može dati smislenu korelaciju. Umjesto toga, koristite Spearmanovu korelaciju za pojedinačne stavke, a Pearsonovu za kompozitne skorove.

Ako planirate anketu i niste sigurni kako da podesite tipove pitanja, pogledajte naš vodič o kreiranju online ankete koji pokriva i tehničku stranu procesa.

Savjeti za bolju Likert skalu

1. Testirajte na 5-10 osoba prije istraživanja. Pilot testiranje otkriva nejasne formulacije koje vi kao autor ne primjećujete.

1. Randomizirajte redoslijed stavki. Ovo smanjuje efekat redoslijeda i automatsko odgovaranje.

1. Ne pretjerujte sa brojem stavki. Skala od 30 stavki za jedan konstrukt zamara ispitanike. Obično je 6-10 stavki dovoljno.

1. Vodite računa o čitljivosti. Stavke treba da budu razumljive za ciljnu populaciju. Ako ispitujete srednjoškolce, izbjegavajte akademski žargon.

1. Dokumentujte proces obrnute kodiranja. U radu obavezno navedite koje stavke su obrnuto kodirane i kako ste formirali ukupni skor.

Zaključak

Dobra Likert skala nije samo "nabacana" lista pitanja sa brojevima od 1 do 5. To je pažljivo konstruisan instrument koji kombinuje teorijsku utemeljenost, jasno formulisane stavke, odgovarajući broj tačaka i provjerenu pouzdanost.

Kad sledeći put budete pravili Likert skalu, prođite kroz svaku stavku i zapitajte se: "Da li je ovo jasno? Da li mjeri samo jednu stvar? Da li negativne stavke zaista mjere suprotno od pozitivnih?" Ako možete odgovoriti sa "da" na sva tri pitanja, na dobrom ste putu.

U Istražimo platformi, Likert skala se kreira za 2 minuta sa predefinisanim šablonima za 5 i 7 tačaka, uključujući automatsku randomizaciju stavki. Isprobajte besplatno i uvjerite se koliko jednostavno može biti kreiranje profesionalnog upitnika.